Na ovim stranicama puno se govori o padu plodnosti s godinama žene, i o praktičnom gubitku svake šanse za ostvarenje majčinstva vlastitim jajnim stanicama nakon 44-te godine života. Na sreću, rješenje uvijek postoji, a u slučaju žena starijih od te dobi zove se donacija jajnih stanica.
Bez obzira što žena od 44 i više godina može imati još uvijek potpuno uredne menstruacije, kvaliteta njenih jajnih stanica više nije zadovoljavajuća, i ostvarenje trudnoće putem potpomognute oplodnje sa vlastitim jajnim stanicama više nije realna opcija. Pacijentice usprkos preporuci za donaciju jajne stanice ponekad inzistiraju na postupku sa vlastitim stanicama. Nažalost, u onim rijetkim prilikama kada se uspije ostvariti trudnoća u ženi ove dobi, ona završava pobačajem.
What is the right age to reproduce? – Scientific Figure on ResearchGate. Available from: https://www.researchgate.net/Fertility-and-miscarriage-rates-as-a-function-of-maternal-age-This-shows-the-effect-of_fig2_231983788 [accessed 19 Jul, 2018]
Ponekad žene ostaju trudne i kasnije, ali ako nije riječ o doniranim jajnim stanicama, obično je riječ o ženama koje su već više puta bile trudne. Bez obzira na to, neki parovi ili žene, stjecajem životnih okolnosti, ne mogu planirati ili ostvariti trudnoću prije dobi kada je za vlastite stanice prekasno. Ukoliko je maternica zdrava, do 49-te godine se u većini europskih država trudnoća može ostvariti donacijom jajne stanice. To znači da će mlada žena ustupiti svoju zdravu jajnu stanicu neplodnom paru, ta stanica će se oploditi partnerovim sjemenom, a stvoreni zametak će se vratiti neplodnoj pacijentici. Par će onda u velikom postotku slučajeva (preko 50%) uspjeti ostvariti trudnoću. U Hrvatskoj, iz logističkih i kulturoloških razloga, najčešće se preporučuje donacija jajne stanice u Pragu.
Za žene koje nemaju partnera, ili im Prag nije prihvatljivo rješenje, donaciju jajne stanice je moguće ostvariti i u Španjolskoj ili Belgiji. Ostale države uglavnom imaju restrikcije za strane državljane, iako se u zadnje vrijeme spominje i Makedonija, koja radi donacije u suradnji sa Cryos bankom gameta iz Danske. Donacija zametka, kome je potrebna, niti u jednoj europskoj državi nije lako ostvariva, ali ju je moguće ostvariti u Španjolskoj, pa i Češkoj.
U zadnje vrijeme pacijentice se često raspituju za surogat majčinstvo. Ono je mogućnost za pacijentice koje su rođene bez maternice ili su ju izgubile zbog raznih medicinskih razloga. Kod njih se, ukoliko su dovoljno mlade, koriste vlastite jajne stanice, koje se oplode sjemenom partnera, te se stvoreni zametak prenosi u surogat majku. Surogat majke su obično mlade žene koje su već rodile, i u velikom postotku slučajeva ostaju trudne iz prvog pokušaja.
Surogat majčinstvo moguće je ostvariti i sa doniranom jajnom stanicom, kada se donirana stanica oplodi sjemenom partnera i prenese u surogat majku. Surogat majka može, ali ne mora biti donatorica, što se dogovara u ustanovi u kojoj se radi surogat majčinstvo. Ove ustanove mogu se naći u Ukrajini, Gruziji, Indiji, Sjedinjenim državama i slično, ali je jako važno provjeriti tko se nakon poroda piše kao roditelj djeteta, u skladu sa zakonodavstvom Hrvatske.
Donacija sjemena, u slučaju partnerove azospermije, također je moguća i često se radi. Osim u Češku, parovi se šalju i u Austriju ili Makedoniju, rijetko dalje od toga. Ukoliko je partnerica dovoljno mlada, nju se može stimulirati za inseminaciju ili vantjelesnu oplodnju, a ukoliko nije, kod para je indicirana donacija zametka. Hrvatski zakon predviđa mogućnost donacije zametka, i postoje parovi koji su nakon ostvarenja svoje trudnoće voljni prepustiti višak svojih zametaka potrebitim parovima, međutim u vrijeme pisanja ovog teksta (srpanj 2018) u Hrvatskoj ne postoji regulativa prijenosa ovih zametaka u centralnu banku zametaka, koja također ne postoji, tako da ovakav postupak u Hrvatskoj zasada praktično nije moguć. Svakako se nadamo da će se ovo promijeniti, jer moderna medicina je već omogućila svakoj ženi koja želi postati majka da to i postane, a sada to treba učiniti i zakonodavac.
